Eko-akcija čišćenja Lasića vrila

Izvor Krčevac i Lasića vrilo nalaze se uz južni obod Imotskog polja, nasuprot jakim krškim izvorima koji se nalaze sa sjeverne strane – među kojima je najizdašniji i najvažniji Opačac. Podzemne vode ovog dijela terena putem krških vrila dreniraju i doprinose protocima rijeke Sije. Oba izvora su lokacije budućeg UNESCO Global Geoparka „Biokovo-Imotska jezera“ te je poboljšanje njihovog stanja jedan od preduvjeta stjecanja UNESCO statusa.
U hidrogeološkom smislu, slijev Krčevca i Lasića vrila nije podrobno definiran. Stoga je na temelju svih podataka moguće utvrditi kako se taj slijev nalazi južno od Imotskog polja, u krškom terenu izgrađenom pretežito od karbonatnih stijena. To potvrđuje i analiza vode uzorkovane na izvoru Krčevac u vrijeme hidrološkog minimuma. Te su stijene izrazito okršene i mogu se smatrati pravim krškim vodonosnikom u dijelu u kojem su saturirane. Izvor Krčevac i Lasića vrilo jedina su nalazišta čovječje ribice (Proteus anuinus) u Imotskoj krajini. Izvor Krčevac bio je očišćen kroz projekat Općine Podbablje tijekom 2018. godine kada je iz njega izvađeno 4 m³ opada. Time je izvor Krčevac postao prohodan za monitoring čovječje ribice kao i ostalih endemskih troglobiontih vrsta ovog područja. U izvoru Krčevac provodi se monitoring čovječje ribice već 8 godina. U malom potopljenom kanalu duljine 50-tak metara uvijek se izbroji nekoliko jedinki čovječje ribice različitih veličina. Zabilježene su odrasle jedinke 20-tak centimetara velike pa sve do juvenilnih jedinki velikih samo 2-3 centimetra.Lasića vrilo nalazi se oko 1800 m zračne udaljenosti od izvora Krčevac. Za razliku od izvora Krčevac iz kojeg se izvadio otpad u vidu automobilskih guma, cijevi za navodnjavanje, trulih metalnih posuda i slično, Lasića vrilo je zatrpano uglavnom stijenama, kamenjem okolnih suhozida.Procjenjuje se da je u vertikalan špiljski kanal koji je obzidan betonskom dekom ubačeno preko 4m³ šute. Ovim zagađenjem, izvor je bio u potpunosti zatrpan te je svaki prolazak onemogućen. Prije zagađenja Lasića vrilo je za vrijeme hidrološki aktivnih perioda znalo izbaciti čovječju ribicu na površinu, međutim nakon zagađenja to se nije događalo.Izvor je inače izuzetno vrijedan kao dio podzemnog hidrološkog krškog sustava zajedno sa izvorom Krčevac. Zbog onemogućenosti prolaza u Lasića vrilo nije moguće niti vršiti monitoring čovječje ribice niti izraditi topografski nacrt podzemnih kanala.2021. godine, u suradnji sa Općinom Proložac i TZ Imota započela je eko-akcija čišćenja Lasića vrila. Za vrijeme sušnog perioda, bez vode u izvoru uklonilo se oko 3m3 uglavnom stijena, koja automobilska guma ili metalna ili plastična ambalaža. Tijekom srpnja 2023. godine uz financiranje Fonda za zaštitu okoliša, Općine Proložac i TZ Imota, čišćenja su nastavljena. Otežana okolnost bila je što je sad u izvoru bilo preko 5m vode. Uz pomoć pumpe DVD Imotski pokušano je spustiti nivo vode, ali nije bilo uspješno tako da je speleoronioc mora pod vodom puniti transportne torbe ubačenim kamenje i otpadom što se izvlačilo zatim motornom dizalicom na površinu. To je nažalost znatno usporilo radove. Ipak kroz 4 dana izvađeno je novih 3m3 stijenja i metalnih šipki.Sve aktivnosti u potopljenom speleološkom objektu, izvoru Lasića vrilo, osim čišćenja uključuje i snimanje podvodnom kamerom zatečeno stanje u izvoru, snimanje tijeka radova i snimanje stanja nakon obavljenih radova te pisanje izvještaja o poboljšanom stanju staništa nakon izvršenih radova. Ukloniti će se nasipana šuta do situacije kada se otvori slobodan prolaz u izvor čime bi se omogućilo slobodno istjecanje vode iz izvora.Transport šute i odlaganje šute na odabrana mjesta za odvoz obavljati će se se raznim tehnikama kao što su npr. izvlačenje tereta statičkim užetima, izvlačenje pomoću benzinske motorne dizalice, čeličnim užetima i koloturjem.Podvodni radovi obavljati će se do potrebne dubine. Nakon izvršenih radova ponovo će se obaviti snimanje stanja kamerom/fotoaparatom u podvodnom kućištu. Izraditi će se topografski nacrt te će se obaviti inventarizacija faune te se izraditi i poučna tabla lokaliteta.Tekst i fotografije: Petra Kovač Konrad