Jedno od najčešćih pitanja iseljenih Imoćana upućena ovim domicilnim je „kolika je voda u jezeru“?. Naravno, osim približnog iznosa u metrima, odgovori često sadrže i određene prepoznatljive mikrolokacije, npr. – izvirila je Katavićka, do Vilinskog je počivala, velikog puta, do prve plaže…. Odlazak do jezera i pogled prema vodi dio je svakodnevnog rituala, a nakon toga i prognoze o tome koliko će vode biti, do kada će se moći kupati i hoće li se opet igrati utakmica na presušenom dnu jezera.
Međutim, od ovog tjedna puno se toga mijenja – zahvaljujući završnim aktivnostima velikog projekta VODIME, svi zainteresirani od sada će jednim klikom miša moći pogledati vodostaj, temperaturu, električnu vodljivost i neke druge parametre naših jezera. Dakle, ne samo Modrog nego i Crvenog jezera, Mamića jezera, Galipovca, Knezovića jezera, Zelenog jezera (Ričice) i Prološkog jezera. U svim ovim jezerima postavljene su sonde koje stalno šalju podatke na server.
Podatci se mijenjaju u realnom vremenu, a osim prikaza online, podatci se mogu provjeriti i na tri velika info displaya koji se nalaze na ulazu u Modro jezero, u uredu Turističke zajednice Imota i na ulazu u gradsku upravu.
Postoje servisi koji sadrže puno opsežnije podatke i koji su više namijenjeni znanstvenicima pomoću kojih će se moći pratiti stanje naših jezera u dužem vremenskom periodu, što je i glavni cilj projekta VODIME za koji je dobiveno oko 400.000 eura EU sredstava. Nositelj projekta je Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, dok su partneri projekta Sveučilište u Zadru, FER Zagreb i PMF Zagreb uz još veći broj tvrtki i institucija.
O velim količinama oborina i velikom porastu vodostaja možda najbolje svjedoče i slijedeće podatci: – dana 9. svibnja vodostaj Modrog jezera iznosio je 26,52 metra dok je u jutarnjim satima 21.svibnja izmjereno 45,40 metara. U istom razdoblju Crveno jezero je naraslo za 13 metara i sad mu je dubina 280 metara. Mamića jezero je raslo samo 2,5 metra u promatranom razdoblju, Galipovac za dva metra, a Knezovića jezero za četiri metra što pokazuje i koliko su različiti tijekovi i izdašnost podzemnih voda koje pune spomenuta jezera. Štoviše, danas je Galipovac u stagnaciji dok sva druga jezera još uvijek bilježe rast vodostaja.
Zbog klimatskih promjena u svjetlu porasta temperatura, zagrijavanja površinskih voda, značajnog pada razina površinskih i podzemnih voda te smanjivanja dostupnosti vode, u budućnosti se predviđaju drastične promjene koje će utjecati na cijeli Imotski kraj. Utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse ovog područja odražava se i na druge sektore koji ovise o vodama ili utječu na njihovo stanje, posebice na poljoprivredu, energetiku i turizam.
Kako bi se izradile mjere prilagodbe prijavitelj će s projektnim partnerima provesti primijenjeno istraživanje čija je okosnica kontinuirano praćenje kvalitete i količine vode, klimatskih parametara te modeliranje hidrogeološkog sustava šireg obuhvata Imotskog polja.
Na temelju prikupljenih podataka i modela analizirat će se utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse, ocijenit će se razina štetnih utjecaja klimatskih promjena na sektor poljoprivrede te njegova ranjivost u smislu utvrđivanja najpogođenijih poljoprivrednih kultura, ispitati će se iskoristivost hidroenergetskih potencijala, kao i mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije u Imotskom polju te iskorištenje iste u svrhu hibridnog reverzibilnog postrojenja. Prikupljeni podaci služit će i za analizu utjecaja klimatskih promjena na turizam, koji je perspektivan sektor gospodarstva područja.
U sklopu projekta biti će organizirana i završnu konferenciju u ponedjeljak, 22. svibnja 2023. godine s početkom u 10:00 sati u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom, te okrugli stol, u utorak, 23.svibnja 2023. godine, također s početkom u 10:00 sati u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom.
Tekst: Luka Kolovrat
Fotografije: Luka Kolovrat i Boško Ćosić