Ostaci župne kuće na „Ćemeru“ nalaze se stotinjak metara jugoistočno od stare župne crkve Velike Gospe u Zagvozdu. Radi se o stambeno-gospodarskom sklopu koji se sastoji od glavne stambene kuće, tri pomoćna objekta, bunara i gumna.
Svi objekti povezani su u funkcionalnu cjelinu, a nastali su u različitim periodima od 18. (možda čak i druge polovice 17. stoljeća) do kraja 19. stoljeća. Sklopu pripadaju i terasasto uređene poljoprivredne površine (danas pod šumom) omeđene suhozidima i gomilama na kojima je župnik nekada imao vrt, voćnjak i vinograd, a dio je čuvao kao šumu. Inače, riječ ćemer u lokalnom dijalektu označava kameni luk odnosno svod i dolazi od turskog kemer – svod. Vjerojatno jer je mali dio glavne kuće, možda onaj najstariji u prizemlju, pod svodom.
Zagvozd je stara župa Imotske krajine i njome oduvijek upravljaju svjetovni svećenici tzv. glagoljaši odnosno svećenici školovani u glagoljaškom sjemeništu na Priku kod Omiša koji misu govore na crkvenoslavenskom jeziku. I tijekom stoljetne otomanske uprave u Zagvozdu je gotovo uvijek prisutan svećenik te se u 17. stoljeću, kao malo gdje u tadašnjem Otomanskom carstvu, grade i nove crkve – Velike Gospe, Svih Svetih i sv. Križa.
Jedan od župnika, don Marko Brnas, oko 1750. godine zagvoškoj župi ostavlja svoj posjed na mjestu koje se danas zove „Ćemer“, za gradnju župne kuće koja do tada nije postojala. Zagvoški župnik tu živi sve do oko 1906. godine kada se dovršava današnja župna kuća. Iako se na „Ćemeru“ radi o jednostavnoj i skromnoj tradicijskoj gradnji, sklop omogućuje rekonstrukciju života lokalnog župnika u razdoblju od sredine 18. do početka 20. stoljeća, što na drugim sličnim lokacijama više nije moguće.
Općina Zagvozd i Konzervatorski odjel u Imotskom su uz pomoć sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU započeli izradu projektne dokumentacije za prijavu na europske fondove. Cilj čitavog projekta je obnoviti i kroz različite sadržaje i aktivnosti, oživjeti ovaj jedinstveni lokalitet u unutrašnjosti Dalmacije.
Uvjereni smo da će Zagvozd, već proslavljen po svojim „Glumcima“, time dobiti još jedan izuzetno vrijedan prostor, a Imotska krajina nezaobilaznu točku na svom novom južnom ulazu, pod sjevernim padinama Biokova!
Tekst: Ivan Alduk
Fotografije: Luka Kolovrat