Početak župa u Imotskoj krajini i prvi župnici

11.VIII 1717.god. mletački providur  Alvise Mocenigo u dogovoru sa biskupom, postavlja nove župnike. U Proložac je postavio fra Martina Kraljevića, u Goricu fra Juru Krainovića,  u Vinjane fra Marka Tomasovića- Gagića, u Drinovce fra Grgu Krnića, u Opanke fra Filipa Rupčića, u Raško polje fra Stjepana Budimira. Ovaj datum mogao bi se uzeti kao početak novih župa  a spomenuti fratri kao prvi župnici.

Aržano je dobilo svoju samostalnu župu 1825.  Župska crkva Svih svetih sagrađena je 1887. god., a restaurirana 1964. Župa je nastala odcijepljenjem od Tijarice.

Cista je osnovana kao samostalna župa 1849., a crkva sv. Jakova sagrađena je 1885.

Dobranje postaju samostalnom župom 1825. kad i Aržano. Crkva sv. Ivana sazidana je 1740., a sada je u gradnji nova župska crkva.
Grabovac je postao samostalan 1806. god. Crkva je sazidana 1722. Poslije je doživjela razne preinake i dobila današnji oblik. Novi lijepi zvonik dobila je 1966.

Poljica su odcjepljena od Podbablja 1747.god. župska crkva sv. Ane zidana je oko 1750. U kasnijim vremenima doživjela je preinake i dobila sadašnji oblik s lijepim zvonikom.

Slivno je postalo samostalnom župom 1717. god. Crkva sv. Trojstva zidana je 1757. Kasnije je povećana i dobila današnji oblik.
Krstatice su dobile samostalnost 1835. Crkva Srca Isusova sazidana je 1757. I ona je u kasnijim vremenima povećana i dobila sadašnji oblik.

Lokvičići su odcijepljeni od Prološca i postali samostalnom župom 1789. Crkva Krista Kralja sazidana je 1936.

Lovreć je postao samostalna župa u današnjem obliku 1717. i za turskog gospodstva tu je u Opancima  bilo sijelo župe. Crkva sv. Duha sazidana je 1735. nova župska crkva sazidana je 1937.

Medovdolac oko 1793. odcjepljen je od Zagvozda i postao samostalnom  župom. Crkva sv. Roka sagrađena je 1760.
Podbablje je stara župa još iz turskih vremena. U današnjem obliku uspostavljena je 1717. Župska crkva sv. Luke sazidana je 1705. Uz nju su imali fratri svoje zajedničko boravište od 1716. Tada su Turci molili da se kršćanska raja povrati od Zadvarja ponovo u Imotsku krajinu. Odatle će svoje sjedište konačno prenijeti u Imotski.

Proložac je kao župa postojao za turskih vremena. Na njegovu teritoriju fratri su imali svoj samostan čitavo vrijeme turske vladavine uz male prekide. U današnjem obliku Proložac postaje župom 1717. Stara  crkva sv. Mihovila zidana je 1717. Sadašnja župska crkva sagrađena je 1901.
Rašćane sada pripadaju vrgorskom dekanatu. Zajedno sa župom sačinjavali su staru župu Vrdovo, koja je postojala za turskih vremena , a služili su je fratri iz Makarske. Župska crkva sv. Mihovila sagrađena je 1599.

Ričice su osnovane kao samostalna župa 1750. Nova župska crkva sazidana je 1912. Župa je odcjepljena od Prološca.

Runović je dobio svoju župsku samostalnost 1750., odcjepljenjem od Podbablja. Crkva Gospe od Karmela sagrađena je 1869. U Zmijavcima  crkva Svih Svetih dovršena je 1895.

Studenci su stara župa iz turskih vremena. Današnji oblik župe dobila je 1787. Župska crkva sv. Ilije sagrađena je 1882.
Svib se spominje kao župa 1759. Crkva sv. Ante sagrađena je 1747. Vinjane su osnovane 1717. god. Nekoliko prvih godina služio je župnik iz Imotskog. Župska crkva sv. Roka sazidana je 1871.

Zagvozd je postao župom oko 1600. Stara crkva Gospinog uznesenja sazidana je oko 1700. Lijepa nova crkva podignuta je 1965.

Župa biokovska  sada pripada vrgorskom dekanatu. Ona je dio stare župe vVrdovo. Kao samostalna župa postala je 1729., a prvi župnik bio je don Nikola Glibota. Župska crkva sv. Ivana sagrađena je 1906. U Župi je bilo sijelo Imotskog  dekanata sve do 1869. Tada je preneseno u Imotski.

Iz knjige „Odjeci“ fra Vjeke Vrčića 1967.god, pripremio Vedran Vrčić