Imotska krajina je područje smješteno na sjeveroistoku kontinentalnog dijela Splitsko-dalmatinske županije. Na ovom području vlada uglavnom izmijenjena sredozemna klima koju karakteriziraju niže temperature nego u susjednom primorju, veće temperaturne amplitude, suha ljeta, izrazito vlažne jeseni i zime, prevladavajući lokalni vjetrovi bura i jugo te ljetni periodični vjetrovi. Prosječne temperature kreću se između 4,2°C u siječnju i 26,3°C u srpnju. Najniža zabilježena temperatura je -13°C, dok se temperature ljeti penju i do 43°C. Srednja godišnja količina padalina iznosi 1.300 mm što je nešto manje od prosjeka Dalmatinske zagore (1.600 mm). Prostor Imotske krajine čine tri prirodne cjeline: Imotsko polje, krško područje uz obod polja te planinski masiv Biokovo. Imotsko polje je najkarakterističnije reljefno obilježje kraja. Iznimno je plodno i bogato vodom te gotovo u cijelosti obrađeno. Duž cijelog polja protječe rijeka Vrljika, a na njegovom se sjeverozapadnom dijelu nalazi Prološko blato.
Krško područje je hidrografski siromašno. Jedini izvori vode su krška jezera (Modro i Crveno jezero, Dva Oka, Galipovac, Knezovića jezero, Krenica, Jezerina…) u koje voda utiče podzemnim putem te Prološko blato i rijeka Vrljika (ponornica duga 70 km koja je glavni izvor tekuće vode za napajanje Imotskog polja), a povremeno i tok rijeke Suvaje.
Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) i rezultatima RegCM-a u prvom (2011.-2040.) i drugom (2041.-2070.) razdoblju buduće klime na ovom se području očekuje smanjenje oborina od 0,3 mm/dan u odnosu na razdoblje 1961.-1990. godine. U prvom razdoblju buduće klime predviđen je porast temperatura za 0,4°C zimi i do 1°C ljeti, a u drugom za 1,6°C zimi te 2,8°C ljeti. Uslijed promjene klimatskih uvjeta očekuju se dulji sušni periodi, smanjenje površinskih i podzemnih otjecanja i vodnih zaliha, kao i snažnije i razornije oluje koje uzrokuju pojačan intenzitet oborina formirajući kišne događaje s velikim količinama vode u kratkom vremenu. Zbog specifičnosti krških morfoloških oblika i dinamike vode u krškim vodonosnicima, promatrano područje je posebno ranjivo na utjecaj negativnih klimatskih promjena.
Energetika
Cijelo područje Imotskog polja glavninu električne energije dobiva iz HE Zakučac te manjim djelom iz HE Kraljevac, koje koriste prirodno raspoloživu vodu rijeke Cetine. Smanjenjem količina vode koje u pogledu kriterija postrožuju mogućnost korištenja voda s jedne strane i sve manjim količinama vode u bilanci voda, zbog povećane temperature i evapotranspiracije, a manjeg prihranjivanja oborinom, u pitanje je dovedena dugoročna održivost elektroenergetskog sustava ovog područja koji se temelji na hidroenergiji. Izgradnjom brane kojom se pregradio kanjon Ričice, nasuto pregradom visine 45,0 m ostvarena je akumulacija ukupne zapremnine 33,0 hm3. Akumulacija je od 1989. do 2003. prosječno ispunjena samo s oko 35 % (Bonacci, 2014) što zorno prikazuje velike gubitke. U izradi je projektna dokumentacija sanacije akumulacijskog jezera od strane Hrvatskih voda i Splitsko dalmatinske županije. Akumulacija je idealan način spremanja energije u hibridnom sustavu dobivanja energije iz obnovljivih, ali i periodičnih izvora kao što su vjetroturbine i solarni paneli gdje se u vršnim periodima proizvodnje voda precrpljuje na veću kotu kako bi se ponovo ispuštala na turbine u potrebnim razdobljima.
Poljoprivreda
Poljoprivreda je jedna od ključnih gospodarskih grana Imotske krajine. Od polovice 19. stoljeća glavna poljoprivredna tvorevina bio je duhan. S padom potražnje za duhanom, poljoprivredna je proizvodnja evoluirala i uskladila se s potrebama tržišta. Slijedom toga, povećao se spektar zastupljenih različitih poljoprivrednih kultura, pa su danas najznačajnije poljoprivredne površine pod nasadima oranice (41 %), potom vinogradi (39 %), livade (9 %) te voćne vrste (6 %). Preostali dio se odnosi na kategoriju „Ostalo“ kojom su obuhvaćene manje zastupljene vrste poljoprivrednog zemljišta: staklenik na oranici, pašnjak, krški pašnjak, iskrčeni vinograd, maslinik, kultura kratkih ophodnji, rasadnik, miješani trajni nasadi i ostala zemljišta. Vodeći se primarno potrebama tržišta, razvoj poljoprivrede se nije planirao dugoročno, uzimajući u obzir parametre koji su posljedično vezani klimatskim promjenama, prvenstveno količinom i temperaturom vode, sadržajem otopljenih tvari a time i elektrovodljivošću vode koja u pravilu ne bi smjela prijeći 3 dS/m (Izvor Guidelines for water irrigation quality, FAO). Na taj način povećana je ranjivost prisutnih biljnih kultura na poljoprivrednim površinama, naročito u 21.-om stoljeću kada se bilježe sve veći ekstremi u obliku ostvarenih vrijednosti pale oborine i temperature zraka.
Turizam
Turizam Imotske krajine je mladi, brzorastući sektor gospodarstva. Njegovom razvoju pridonijele su prirodne, graditeljske, gastronomske i povijesne atrakcije. Pod prirodnim atrakcijama podrazumijevaju se ponajprije geološki rariteti, Modro i Crveno jezero. Modro jezero je jedno od najfascinantnijih, vrlo rijetkih, ali i sa stanovišta znanosti, nedovoljno objašnjenih fenomena Dinarskog krša. U njegovoj neposrednoj blizini nalazi se nešto poznatije, i u literaturi češće opisivano, Crveno jezero. Prema podacima Turističke zajednice Imota, 2012. godine Imotska krajina je bilježila 5.888 noćenja. Već iduće godine broj se povećao za skoro 30 % (7.608 noćenja), da bi 2018. godine dosegnuo rekordnih 73.830 noćenja što predstavlja rast od preko 10 puta u odnosu na 2012. godinu. Prošle godine, 2021. broj noćenja prešao je granicu od 100.000, točnije registrirano je 100.812 noćenja. Uzimajući u obzir relativno kratko vremensko razdoblje, očigledan je razvoj ove privredne grane koja neupitno postaje značajna za ovo područje. Ako se pri tom osvrnemo na podatke o broju turističkih posjeta krškim fenomenima Modrom i Crvenom jezeru, posjete enološke prirode te porast potrošnje u ugostiteljstvu koji posljedično iziskuje porast poljoprivredne proizvodnje, može se zaključiti kako je dominantna turistička ponuda Imotske krajine osjetljiva na režim voda. Osjetljivost se očituje u pogledu sportskog i kupališnog turizma, u pogledu potrebe za osiguranjem količina pitke vode i vode za navodnjavanje biljnih kultura, a naročita ranjivost zabilježena je kroz utjecaj klimatskih promjena na stanje vodnih tijela.
Upravo zbog prethodno navedenih problema i međuovisnosti sektora upravljanja vodama, poljoprivrede, energetike i turizma, projektni prijedlog je usmjeren na jačanje njihove otpornosti na klimatske promjene.
Zbog klimatskih promjena u svjetlu porasta temperatura, zagrijavanja površinskih voda, značajnog pada razina površinskih i podzemnih voda te smanjivanja dostupnosti vode, u budućnosti se predviđaju drastične promjene koje će utjecati na cijeli Imotski kraj. Utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse ovog područja odražava se i na druge sektore koji ovise o vodama ili utječu na njihovo stanje, posebice na poljoprivredu, energetiku i turizam.
Projekt VODIME usmjeren je na jačanje otpornosti na klimatske promjene ranjivih sektora upravljanja vodnim resursima, poljoprivrede, energetike i turizma na specifičnom području Imotske krajine.
Kako bi se izradile mjere prilagodbe prijavitelj će s projektnim partnerima provesti primijenjeno istraživanje čija je okosnica kontinuirano praćenje kvalitete i količine vode, klimatskih parametara te modeliranje hidrogeološkog sustava šireg obuhvata Imotskog polja.
Na temelju prikupljenih podataka i modela analizirat će se utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse, ocijenit će se razina štetnih utjecaja klimatskih promjena na sektor poljoprivrede te njegova ranjivost u smislu utvrđivanja najpogođenijih poljoprivrednih kultura, ispitati će se iskoristivost hidroenergetskih potencijala, kao i mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije u Imotskom polju te iskorištenje iste u svrhu hibridnog reverzibilnog postrojenja. Prikupljeni podaci služit će i za analizu utjecaja klimatskih promjena na turizam, koji je perspektivan sektor gospodarstva područja.
Kako bi se analize mogle provesti, svi prikupljeni podaci bit će objedinjeni u prethodno uspostavljenoj bazi podataka koja će na različitim sigurnosnim razinama biti dostupna akademskoj zajednici i drugim dionicima. Osim toga, stvarni podaci o stanju jezera iz uspostavljene baze podataka prikazivat će se na 3 informacijska panela postavljena u gradu Imotskom te pokraj Modrog i Crvenog jezera i na taj način biti dostupni široj javnosti.
PROJEKTNE AKTIVNOSTI:
– Analiza rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i izrada metodologije istraživanja
– Uspostava sustava za prikupljanje podataka
– Praćenje kvalitete i količine vode šireg obuhvata Imotskog polja
– Praćenje klimatskih parametara na više ključnih lokacija šireg obuhvata Imotskog polja
– Modeliranje hidrogeološkog sustava šireg obuhvata Imostskog polja
– Izrada prijedloga mjera prilagodbe šireg obuhvata Imotskog polja klimatskim promjenama
– Osiguravanje javnosti i dostupnosti podataka i projektnih rezultata te podizanje svijesti šire javnosti o utjecaju, ranjivosti i mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama
CILJEVI PROJEKTA
-Prvi cilj je izgradnja Pametnog sustava za podršku odlučivanju u upravljanju Imotskim poljem u prilagodbi klimatskim promjenama. Pametni sustav je digitalna platforma koja će vrednovati prikupljene podatke i nuditi opcionalna rješenja kod odlučivanja povezanih s upravljanjem vodnim resursima poljoprivredom, energetikom i turizmom. Drugi cilj je izgradnja Integralne studije za upravljanje Imotskim poljem koja će sadržavati mjere prilagodbe na klimatske promjene sektora upravljanja vodnim resursima, poljoprivrede, energetike i turizma na području provedbe. U sklopu ove studije će se izraditi i sveobuhvatni planovi očuvanja održive poljoprivredne proizvodnje, navodnjavanja Imotskog polja, te prilagodbe klimatskim promjenama odabirom otpornijih vrsta i rekultivacije postojećih poljoprivrednih površina, kao i cjelovita studija upravljanja vodnim resursima područja provedbe.
FINANCIRANJE I TRAJANJE PROJEKTA
Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Ukupno prihvatljivi troškovi projekta: 3.328.701,69 HRK
Bespovratna sredstva: 2.829.396,42 HRK
Rok provedbe: 01.06.2020.-01.06.2023.
Nositelj projekta je Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, dok su partneri projekta Sveučilište u Zadru, FER Zagreb i PMF Zagreb. – https://vodime.eu/
Fotografije: Luka Kolovrat
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije