Prološko blato je tipično poplavno polje u kršu, smješteno u sjeverozapadnom rubu Imotskog polja. Zbog svoje velike bio- i georaznolikosti zaštićeno je kao Značajni krajobraz, a predstavlja i jednu od točaka budućeg Geoparka Biokovo-Imotska jezera. U sklopu ovog projekta provedena su geološka, geomorfološka i hidrogeološka istraživanja na području Prološkog blata, te, po prvi puta, paleolimnološka istraživanja kojima je cilj interpretirati jezerske sustave tijekom geološke prošlosti. Paleolimnološka istraživanja obično započinju snimanjem jezera geoakustičnim metodama, u svrhu dobivanja batimetrijskih karata koje prikazuju dubine jezera i morfologiju jezerskog dna.
Snimanje batimetrije na području Prološkog blata provedeno je pomoću panoramskog dubinomjera (side-scan sonar) u Prološkom jezeru, te u manjim jezerima Bućuša i Krenica. Prološko jezero hidrogeološki i geomorfološki pripada širem području Lokvičićkih jezera (Galipovac, Knezovića i Mamića jezero) koja okružuju sjeverozapadni rub Imotskog polja, te pripadaju tzv. urušnim vrtačama (collapse dolines/sinkholes). Prološko jezero značajno je po svojim strmim liticama u istočnom dijelu jezera izgrađenim od gornjokrednih vapnenaca, dok ostatak jezera izgrađuju mlađi sedimenti kvartarne starosti. Krenica i Bućuša spadaju u tzv. slijegajuće vrtače (subsidence dolines/sinkholes) nastale urušavanjem rastresitih kvartarnih sedimenata u podzemnu šupljinu ili kavernu. Morfologija jezera jasno upućuje na njihov postanak povezan s procesima urušavanja stijena i sedimenata. Jezero Bućuša je najmlađe jezero, formirano 2004. godine postepenim slijeganjem terena u periodu od mjesec dana, a zatim naglim urušavanjem sedimenta u podzemnu šupljinu. Naknadnim zapunjavanjem vrtače vodom formirano je malo krško jezero. Zahvaljujući ovom dobro dokumentiranom događaju, moguće je pretpostaviti da je i jezero Krenica nastalo na sličan način.
Osim snimanja batimetrije jezera, provedena su i istražna bušenja i uzorkovanja sedimenata na području Prološkog blata, koja će se analizirati u laboratorijima Hrvatskog geološkog instituta u svrhu paleolimnološke rekonstrukcije razvoja jezera. Takve studije omogućuju interpretaciju okolišnih promjena u jezeru i na slivnom području koje su najčešće uzrokovane klimatskim promjenama, a u novije vrijeme i antropogenim djelovanjem. Rezultati istraživanja upotpunit će naša saznanja o formiranju krških jezera u području visokog krša u Dinaridima.
Autori teksta:
Ivona Ivkić Filipović, Nikolina Ilijanić, Slobodan Miko, Ozren Hasan
@Hrvatski geološki institut
