Šta su geoturizam i geoparkovi?
Geoturizam je jedan od novijih pravaca u turizmu koji prije svega uključuje geološka i geomorfološka obilježja destinacije u turističku ponudu. Trendovi u turizmu pokazuju da su posjetitelji sve više zainteresirani za kulturnu i prirodnu baštinu, posebice očuvanu geobaštinu i georaznolikost. Geološka raznolikost značajan je prirodni čimbenik na kojem se temelji biološka, kulturna i krajobrazna raznolikost određenog područja i predstavlja potencijal za razvoj znanstveno-edukativnog turizma. Georaznolikost čine različite vrste stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i strukture te procesi koji su se stvarali tijekom vremena. U posljednje vrijeme na strani ponude jača svijest o tome da geološko nasljeđe može biti turistički proizvod. Umjesto da se iskorištava geološka baština na jednokratan, neobnovljivi način, postoji mogućnost održivog ekonomskog upravljanja na temelju razvoja geoturizma, pogotovo na ruralnim područjima.
Geoturizam treba shvatiti kao aktivnost koja podupire ili čak poboljšava geološki karakter teritorija, uključujući njegovu kulturu, okoliš, baštinu i dobrobit njegovih stanovnika. Na samom početku njegova razvoja geoturisti su većinom bili stručnjaci i znanstvenici koji su putovali u regije bogate mineralima i fosilima. Geoturizam je održiv, povezan je s ekoturizmom, kulturnim i pustolovnim turizmom. Očekuje se da će geoturizam nastaviti rasti brzim tempom u cijelom svijetu i u narednom periodu. To je oblik turizma koji posjetitelju omogućuje samostalan obilazak lokaliteta od geološkog i geomorfološkog značaja korištenjem poučnih, geoloških staza i vidikovaca, vođenih tura sa stručnim vodstvom, provođenje raznih geoaktivnosti te posjet interpretativnim centrima za posjetitelje. Upravo su geološki lokaliteti u kombinaciji s prirodnom i kulturnom baštinom najveći, temeljni resurs geoturizma zbog kojeg se dolazi u određenu destinaciju, a ne zbog prometne povezanosti ili smještajnih objekata.
Značajan su alat za razvoj geoturizma i geostaze – riječ je o stazama obično dužine do pet kilometara koje uključuju više geolokaliteta i drugih prirodnih ili kulturnih znamenitosti. Zbog osjetljivosti na oštećenja osnovni je princip korištenje lokaliteta na održivi način, sa što manje štetnih posljedica koje bi ugrozile temeljna svojstva i značaj lokaliteta i kako bi se mogli što duže koristiti. Veliku ulogu u korištenju geološke baštine u turističke svrhe ima i interpretacija, načini na koji će lokalitet biti predstavljen široj populaciji turista na internetskim stranicama, u brošurama, publikacijama, na informativnim pločama, kreiranjem multimedijalnih sadržaja i slično.
Iznimno važnu ulogu u razvoju geoturizma na pojedinim područjima imaju i geoparkovi. Geopark je turistički tematski proizvod kojeg odlikuje izražena geološka baština sa značajnim mogućnostima održivog turističkoga razvoja i promocije cijelog područja. Svaki od pojedinačnih geoloških lokaliteta mora biti značajan po svojoj znanstvenoj vrijednosti, rijetkosti, estetskoj ili edukativnoj važnosti te ga je potrebno primjereno štititi i prezentirati. Osim specifičnih geoloških/geomorfoloških formi, atraktivnosti geoparkova pridonose i razne druge ekološke, arheološke, povijesne i kulturne znamenitosti. Zbog potreba kreiranja upečatljivih turističkih doživljaja, na području geoparkova dopušteno je organizirati i obavljati različite proizvodne i uslužne djelatnosti, sve na principima razvojne održivosti, a koje doprinose ekonomskom razvoju lokalne zajednice.
Životni ciklus nekoga geoparka može se podijeliti u tri faze. Prva je faza pripremna, uključuje sve radnje koje prethode proglašenju nekog prostora geoparkom i ona iziskuje višegodišnji naporan rad, detaljna geološka istraživanja područja i izdašna financijska sredstva uz relativno malu vidljivost. Druga je faza kada UNESCO-ovo Vijeće za svjetske geoparkove potvrdi kandidaturu i kada novi geopark postane član ove prestižne obitelji. Ta vijest odmah izazove veliku medijsku pažnju i veću vidljivost područja. No, ta faza traje prilično kratko, i ako na tome ostane, sam geopark neće imati željeni dugoročni utjecaj na razvoj turizma i općenito gospodarstva u destinaciji. Zbog toga je ključna treća faza, odnosno sve aktivnosti, projekti i programi koje novi geopark poduzima od proglašenja pa nadalje. Koliko će svaki pojedinačni geopark biti uspješan u toj zadaći, ovisi o mnoštvu čimbenika i nisu svi u tome podjednako dobri. Turističko upravljanje geoparkovima izvrstan je način postizanja održivog razvoja ruralnih područja i poboljšanja kvalitete života domaćeg stanovništva uz poštivanje prirodne i kulturne baštine.
Značajke resursno-atrakcijske osnove Imotske krajine izrazito pogoduju razvoju selektivnih oblika turizma. Iako je riječ o projektima koji su, u ovome trenutku, u različitoj fazi tržišne spremnosti to su sigurno proizvodi koji bi trebali predstavljati srž destinacijske ponude Imotske krajine u nadolazećem razdoblju. Sve veći broj turista ima naglašenu preferenciju upoznavanju turistički nedovoljno otkrivenih odredišta, ali i odredišta koja nude unikatni doživljaj.
Povijest UNESCO Global Geoparks oznake
Snažan poticaj razvoju geoparkova dao je UNESCO sa svojim programom Global Geoparks koji je pokrenut s idejom aktivnog uključivanja znanstvenika u procese turističkog vrednovanja geološke baštine neke destinacije. Prema toj inicijativi znanstvenici su pozvani popularizirati geološku znanost u 21. stoljeću te graditi mostove od znanstvenih spoznaja o Zemlji, njezinoj povijesti, krajoliku i resursima prema modernom društvu. Inicijativu su predstavili Nicholas Zouros (Grčka) i Guy Martini (Francuska) 1996. godine na 30. Međunarodnom geološkom kongresu u Pekingu. Inicijativa je prerasla u stvaranje novog koncepta geoparka pomoću kojeg bi se istovremeno zaštitila i promicala geološka baština, ali i unaprijedio gospodarski život lokalne zajednice koja se nalazi na području bogate geološke baštine. U lipnju 2000. godine, predstavnici četiriju europskih područja koji su odvojeno promicali geološko očuvanje i održivi razvoj potpisali su Deklaraciju o kreiranju zajedničke europske oznake za euro parkove kojom se stvorila mreža europskih geoparkova. Prema toj Deklaraciji, europski geopark nije samo skup geoloških lokacija, već je područje s posebnim geološkim nasljeđem i održivom strategijom teritorijalnog razvoja. Mora imati jasno definirane granice i dovoljnu površinu za istinski teritorijalni gospodarski razvoj, prije svega razvojem turizma. Geološka nalazišta moraju biti od posebne europske važnosti u smislu svoje znanstvene kvalitete, rijetkosti, estetske privlačnosti i obrazovne vrijednosti. Lokacije ne mogu biti povezane samo s geologijom, već i s arheologijom, ekologijom, poviješću i kulturom. Sva ta mjesta u geoparku moraju biti povezana u mrežu i činiti tematske parkove s rutama, stazama i dijelovima stijena koji mogu imati koristi od mjera zaštite i upravljanja. U studenom 2000. četiri člana nove mreže, Réserve Géologique de Haute-Provence (Francuska), Lesvos Petrified Forest (Grčka), Maestrazgo Cultural Park (Španjolska) i Vulkaneifel (Njemačka) pozvala su zainteresirane regije i organizacije iz cijele Europe da im se pridruže u osmišljavanju i izgrađivanju novog brenda. Uz potporu UNESCO-ve Divizije za geoznanost 2004. misija je proširena na cijeli svijet jer se mreži od 17 europskih geoparkova priključilo i sedam kineskih. Dana 17. studenog 2015. godine, 195 članica UNESCO-a ratificiralo je stvaranje nove oznake, UNESCO-ovih geoparkova te je ujedno postojeći program za geoznanost proširen i sada službeni program nosi naziv International Geoscience and Geopark programm – IGGP. Od 2000. godine do danas, europska i svjetska mreža geoparkova stalno je rasla pa se trenutno u svijetu nalaze 213 UNESCO-va geoparkova u 48 država. Republika Hrvatska ima tri geoparka – Geopark Papuk, Geopark Viški arhipelag i Geopark Biokovo-Imotska jezera.
Postupak pristupanja nekog geoparka UNESCO-ovoj obitelji nije ni lagan ni brz. No, krajnji je cilj vrijedan toga. Svaka destinacija koja na svom području ima neki UNESCO-ov lokalitet i ako u promociji destinacije naglasi tu vrijednost, povećavaju svoju vidljivost na turističkoj karti svijeta i snaži svoju konkurentsku poziciju.
Kako bi neka inicijativa uopće ušla u proceduru dobivanja oznake UNESCO-ova geoparka, prije svega mora zadovoljiti četiri jasno definirane smjernice:
‒ Geološka baština međunarodne vrijednosti: kako bi postalo UNESCO-ov geopark, područje mora imati geološku baštinu međunarodne vrijednosti. To procjenjuju znanstvenici na temelju međunarodno recenziranih, objavljenih istraživanja provedenih na geološkim nalazištima unutar tog područja.
‒ Upravljanje: geoparkovima UNESCO-a upravlja tijelo čije je pravno postojanje priznato nacionalnim zakonodavstvom. Ovo upravljačko tijelo trebalo bi uključivati sve relevantne lokalne i regionalne aktere i vlasti. UNESCO-vi geoparkovi zahtijevaju plan upravljanja, s kojim su se složili svi partneri, koji osigurava društvene i ekonomske potrebe lokalnog stanovništva, štiti krajolik u kojem živi i čuva njihov kulturni identitet. Ovaj plan mora biti sveobuhvatan, uključivati upravljanje, razvoj, komunikaciju, zaštitu, infrastrukturu, financije i partnerstva UNESCO-ova geoparka, kao i jasno definirane granice geoparka.
‒ Vidljivost: geoparkovi UNESCO-a promiču održivi lokalni gospodarski razvoj uglavnom kroz geoturizam. Kako bi se potaknuo geoturizam u tom području, ključno je da UNESCO-ov geopark bude vidljiv. Posjetitelji, kao i lokalno stanovništvo, moraju biti u mogućnosti pronaći sve relevantne informacije o UNESCO-ovu geoparku.
‒ Umrežavanje: osim suradnje s lokalnim stanovništvom, UNESCO-ov geopark mora razvijati suradnju i sa drugim UNESCO-vim geoparkovima, kako bi učili jedni od drugih. Surađujući izvan nacionalnih granica, UNESCO-vi geoparkovi pridonose povećanju razumijevanja među različitim zajednicama i kao takvi pomažu procesima izgradnje mira.
Put udruge Biokovo-Imotska jezera do UNESCO oznake
Relativno veliki dio Imotske krajine, poznat je po brojnim, iznimno atraktivnim krškim fenomenima, jedinstvenim primjercima biljnog i životinjskog svijeta, kao i kulturno-povijesnim i turističkim zanimljivostima. S obzirom na to da se smatra da to područje posjeduje prije svega geološku baštinu međunarodne vrijednosti, 2018. godine pokrenuta je inicijativa za proglašavanje imotskih jezera UNESCO-ovim geoparkom. Te iste godine, inicijativa za pokretanje Geoparka Imotska jezera predstavljena je članovima Nacionalnog Povjerenstva za UNESCO-ove geoparkove Republike Hrvatske. Istodobno, sličnu inicijativu imala je i Javna ustanova Park prirode Biokovo koja je Povjerenstvu predstavila ideju Geoparka Biokovo. Stav Povjerenstva bio je da se inicijative objedine u zajedničku prijavu te da se zajednički pristupi ovom projektu. Mnogo je razloga koji su prethodili takvom stavu, odnosno odluci Povjerenstva, a jedan od njih je taj da prostor Imotske krajine zajedno s Parkom prirode Biokovo čini geološki, geomorfološki i krajobrazno jedinstven prostor dinarskog krša te bi se zajedničkom prijavom iskoristili potencijali obaju područja na dobrobit lokalne zajednice.
U 2018. i 2019. godini odrađena su vrlo složena i sveobuhvatna geološka istraživanja na području Imotske krajine koja je naručio Grad Imotski i koja predstavljaju temelj za buduću prijavu. Geološku brošuru Imotske krajine pod nazivom „Geopark Imotska jezera“ izradio je Hrvatski geološki institut 2019. godine. Brošura na 118 stranica detaljno opisuje buduće geološke točke i predstavlja prvi korak u definiranju geološke, biološke i speleološke podloge. Istodobno, vođeni su intenzivni pregovori s predstavnicima Javne ustanove Park prirode Biokovo oko zajedničke prijave, definiranja imena, sjedišta, granica, obuhvata, upravljanja geoparkom i sl.
Krajem 2019. godine geološka brošura predstavljena je javnosti i utemeljena je Udruga Geopark Imotska jezera koja je preuzela vođenje, operativne poslove i koordinaciju od TZ Imota. U svibnju 2020. godine Nacionalnom povjerenstvu za Svjetske geoparkove UNESCO-a, koje djeluje pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, poslano je pismo namjere sa zahtjevom da podrži ovaj projekt. Početkom srpnja iste godine održana je zajednička prezentacija cijelog projekta, a krajem srpnja (nakon dostavljenih zatraženih odgovora i pojašnjenja članovima Povjerenstva) od Povjerenstva je dobiveno pismo podrške inicijativi. Ta podrška bila je novi vjetar u leđa i označila je početak izrade aplikacijskog elaborata, te prikupljanje kompletne dokumentacije koja je zahtijevala uistinu složen proces. Uslijedio je višemjesečan intenzivan rad u kojem je trebalo napisati aplikacijski elaborat, napraviti veliki broj stručnih karata područja (karte sa ucrtanim geološkim točkama, zaštićenim područjima Nature 2000, kulturnim i turističkim sadržajima, itd). Također je dobiveno i deset pisama potpore najvažnijih nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija, izrađen je dokument samovrednovanja i ostala opsežna i nužna dokumentacija.
Uslijedilo je predstavljanje elaborata Nacionalnom povjerenstvu Republike Hrvatske putem videolinka čiji su članovi dostavili određene prijedloge i sugestije. Nakon dorade elaborata, Povjerenstvo je cjelokupnu dokumentaciju proslijedilo UNESCO-vom Vijeću za svjetske geoparkove u studenom 2020. godine.
Geopark Biokovo-Imotska jezera formalno je postao kandidat nakon što je UNESCO-ovo Vijeće za svjetske geoparkove prihvatilo sadržaj elaborata i popratnih materijala. Od 14. do 18. rujna 2021. godine na području Geoparka boravili su ocjenjivači UNESCO-a, Hartmut Escher iz UNESCO Global Geoparka TERRA-vita iz Njemačke i Ferran Climent Costa iz Geoparc Mundial UNESCO de la Catalunya Central iz Španjolske. Cilj njihova dolaska bio je provjeriti i utvrditi stanje na terenu, proučiti cjelokupnu dokumentaciju, ocijeniti i donijeti zaključak o tome je li područje spremno postati UNESCO-ov geopark. Ocjenjivači su posjetili najzanimljivije geološke, prirodne i kulturno-povijesne točke planiranog Geoparka obilaskom terena uz stručno vođenje, a upoznali su i male proizvođače, partnere geoparka koji proizvode med, likere, sokove i ostale autohtone proizvode. Na kraju evaluacije, održana je u Makarskoj i završna konferencija za medije.
Ocjenjivači su Geoparku Biokovo-Imotska jezera dodijelili vrlo visoku ocjenu (885 bodova od 1000). S njihove točke gledišta, Geopark Biokovo-Imotska jezera, kao visoko motivirajući budući partner u globalnoj mreži geoparkova uložio je veliki napor i vrlo brzo napreduje, iako su strukture postavljene tek 2019. godine. Također, ocjenjivači su istaknuli kako je vidljiv veliki entuzijazam i napredak u regiji, što predstavlja zdravu osnovu za održivi razvoj i budući rad Geoparka. Pozitivna ocjena bila bi nagrada za dosadašnje aktivnosti i poticaj za budućnost te vođeni tome predlažu prihvaćanje ovog Geoparka među UNESCO-ove geoparkove. Ocjenjivači su također izdvojili nekoliko preporuka koje bi trebalo realizirati u narednom razdoblju. Te su preporuke dosta detaljno razrađene, a neke od njih su: pojačavanje vidljivosti, osnaživanje obrazovnih aktivnosti i materijala koje se odnose na klimatske promjene, prirodne opasnosti i geološke rizike, izrada koncepta zaštitne ograde na Crvenom jezeru, težnja ekološki prihvatljivijem pristupu područja Skywalka na Biokovu, planiranje realizacije centra za posjetitelje u Imotskom…
Konačna ocjena o statusu nekog UNESCO-ovog geoparka ne ovisi samo o izvješću ocjenjivača koji dolaze u terenski obilazak, već konačnu ocjenu donosi UNESCO-ovo Vijeće koje se sastoji od dvanaest članova. Vijeće je djelomično izmijenilo mišljenje ocjenjivača pa je tako konačna ocjena Vijeća da se ulazak Geoparka Biokovo-Imotska jezera odgodi na maksimalno dvije godine, nakon izvršenja određenih preporuka. Jedan od preduvjeta koji je trebalo zadovoljiti bilo je riješiti pitanje upravljanja budućim Geoparkom pa je formirana Udruga Geopark Biokovo-Imotska jezera koja u svojim tijelima ima predstavnike svih ustanova i jedinica lokalne samouprave na čijem je području geopark. To je također bio veliki izazov jer je trebalo uključiti veliki broj dionika koji nekada i nemaju ista razmišljanja.
Osnivači Udruge Geopark Biokovo-Imotska jezera su Udruga Geopark Imotska jezera (čiji su osnivači sedam jedinica lokalne samouprave i TZ Imota), Javna ustanova Park prirode Biokovo (i općina Zagvozd) te Javna ustanova More i krš. U 2021. godini Udruga je tiskala dvojezičnu brošuru „Geopark Biokovo-Imotska jezera − mjesto nastalo iz čistoće vode i snage kamena“ na 24 stranice koja se mogla preuzeti u uredu TZ Imota i TZ Makarska, na vidikovcu Skywalk na Biokovu, u zračnoj luci Kaštela i na mnogim drugim mjestima. Osim toga, veliki broj tiskanih i elektroničkih medija imalo je priloge o aktivnostima Geoparka. Promocijom Geoparka istovremeno se promovira i cijelu destinaciju. Geopark Biokovo-Imotska jezera dobitnik je i nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2021., u kategoriji „Ruralno turistički projekti“ kao posebno priznanje za očuvanje prirodne i kulturne baštine.
Stav Vijeća o odgodi pristupanja u UNESCO-ovu obitelj nije obeshrabrilo dionike Geoparka Biokovo-Imotska jezera. Nakon dobivanja službenog izvješća, ponovno se započeo intenzivan rad kako bi se izvješće ispravilo prema dobivenim preporukama. U nepunih godinu i pol dana provele su se mnogobrojne aktivnosti u smislu dodatnih edukacija, povećanja vidljivosti, unapređenja i zaštite geološke baštine, umrežavanja s drugim partnerima na području Geoparka te uspostave formalnih Sporazuma s drugim UNESCO-vim geoparkovima. Skupa s navedenim aktivnostima zadovoljene su četiri jasno definirane smjernice koje je UNESCO postavio pred geoparkove kako bi oni uopće bili kandidati za ulazak u proceduru dobivanja oznake UNESCO-vog geoparka. U srpnju 2023. godine dovršeno je kompletno Izvješće o napretku Geoparka (Progress Report) koje je preko Nacionalnog povjerenstva Republike Hrvatske poslano UNESCO-ovom Vijeću za Globalne Geoparkove.
Na svojoj 8. sjednici koja se održala od 4. do 5. rujna u Marakešu (Maroko), članovi Vijeća odlučili su da je Geopark Biokovo-Imotska jezera uspješno ispunio zadane preporuke i inicijativa je dobila zeleno svjetlo. Konačnu i službenu potvrdu čekali smo do 27. ožujka 2024. kada je Izvršni odbor UNESCO-a na svojoj je sjednici, proglasio Geopark Biokovo-Imotska jezera UNESCO Svjetskim Geoparkom.
Ovom odlukom Izvršnog odbora UNESCO-a zaokružena je priča koja je davno započela, a naš će Geopark sada sada ponosno nositi i isticati prestižno ime UNESCO Global Geopark.
Očekivani doprinos Geoparka budućem razvoju turizma Imotske krajine
Površina Geoparka Biokovo-Imotska jezera iznosi 533 četvorni kilometar, što ga svrstava u skupinu manjih europskih geoparkova. Sukladno aplikacijskom dokumentu, budući Geopark imat će 54 geolokaliteta, a 22 lokaliteta nalaze se na području Imotske krajine. Osim geoloških lokaliteta, za razvoj geoturizma od velikog značaja su i geostaze. Ove staze nešto su kraće od hodočasničkih ili planinarskih, obično su dužine dva do pet kilometara, a pomoću njih povezuje se više geoloških lokaliteta, ali i prirodne, arheološke i kulturne znamenitosti u jednu cjelinu. Na svakoj predviđenoj stazi nalazit će se desetak interpretacijskih tabli s opisima svih geoloških, hidroloških, povijesnih, prirodnih i ostalih znamenitosti svake pojedine staze. Za područje Imotske krajine predviđeno je sedam geostaza: Modro jezero, Crveno jezero, Vrljika, Badnjevice, Ričice, Lokvičička jezera i Prološko blato. Na prostoru Parka prirode Biokovo predviđeno je 15 geostaza. Osim samih geoloških lokaliteta i staza u granicama Geoparka Biokovo-Imotska jezera nalazi se i šest zaštićenih prirodnih područja Natura 2000, zaštićeni lokaliteti kulturne baštine, kao i biljni i životinjski endemi. Kada se izradi svih sedam geostaza i obilježe svi geološki lokaliteti, Imotska krajina imat će nove i atraktivne turističke sadržaje. Ti sadržaji trebali bi privući zaljubljenike u geologiju kojima će to biti primarni interes posjete ovoj destinaciji, ali bit će zanimljiv i svim drugim posjetiteljima.
Jedan od dugoročnijih ciljeva Geoparka je i osnivanje suvremenog Centra za posjetitelje u Imotskom (u Makarskoj je centar u sklopu JU PP Biokovo) s geološkim stupovima i kartama, multimedijskim sadržajima, laboratorijem, akvarijima s ribljim vrstama koje obitavaju na području Geoparka, istraživačkog i spasilačkog centra za čovječju ribicu itd. Ovakav Centar bio bi nezaobilazna točka za sve posjetitelje i mjesto na kojem će turisti dobiti sve potrebne informacije o sadržajima i aktivnostima u destinaciji. Centar za posjetitelje je projekt najveće važnosti predviđen Strategijom razvoja turizma Imotske krajine, a tu bi se nalazila i suvenirnica s proizvodima partnera Geoparka. Izgradnja suvremenog Centra za posjetitelje preduvjet je povećanog zadovoljstva boravkom turističke i izletničke populacije. Udruga Geopark Biokovo-Imotska jezera izradila je u rujnu 2021. godine Plan upravljanja budućim Geoparkom. Planom se određuje svrha i cilj Geoparka u sljedećih pet godina, definira se upravljanje Geoparkom, uporaba resursa, aktivnosti, zadaće, način financiranja, broj djelatnika i slično. Planom upravljanja Geoparka definirana su četiri glavna cilja na kojima će Geopark intenzivno raditi. Ti ciljevi su:
- zaštita, geokonzervacija i istraživanje prirodne i kulturno-povijesne baštine,
- razvoj geoturizma,
- održivi razvoj lokalne zajednice,
- upravljanje geoparkom te suradnja s drugim UNESCO geoparkovima.
Svako poglavlje se sastoji od većeg broja aktivnosti s jasno naznačenim rokovima i nositeljima, a uključuju aktivnosti same zaštite prirodne i kulturne baštine, geokonzervacije, istraživanja, kreiranje turističke ponude, razvoj geoturizma, marketinške i upravljačke aktivnosti, a sve poštujući postulate o održivosti.
Zadaća je Geoparka poticati dodatna geološka istraživanja te interpretaciju, zaštitu i održavanje lokaliteta. Također, aktivnosti koje Geopark treba provoditi jesu kontinuirane ekološke akcije i organiziranje znanstvenih i stručnih skupova. U 2024. planiraju se organizirati istraživanja Crvenog jezera, Lokvičićkih jezera te lokaliteta Lasića vrilo koji je potencijalni lokalitet endemske čovječje ribice. Ako istraživanja potvrde ove navode, Lasića vrilo postati će novi geolokalitet Geoparka.
Jedan od uvjeta za dobivanje statusa UNESCO-ovog geoparka je i program partnerstva pa tako svi iznajmljivači, suvenirnice, restorani, obiteljska poljoprivredna gospodarstva itd. unutar granica geoparka imaju priliku postati partneri Geoparka, a njihovi proizvodi dobiti certifikat da su nastali u UNESCO-ovu geoparku. Taj certifikat sigurno će pomoći u boljem pozicioniranju njihovih proizvoda na zahtjevnom tržištu. Plan razvoja turizma i plan upravljanja Geoparka trebaju uključiti u što većem broju lokalno stanovništvo u proces kreiranja sadržaja i donošenja odluka koje mogu značajno utjecati na prevladavajući način/stil života i navike lokalne zajednice. Uz to, u sklopu Geoparka osmislit će se i posebni programi edukacije i to za geovodiče koji bi preuzeli stručna vođenja po geološkim lokalitetima i stazama.
Drugi aspekt edukacija odnosi se na razradu edukativnih programa za lokalne škole te posjetitelje koji dolaze u sklopu programa školskih ekskurzija. Programi osim geoloških tema, trebaju obuhvatiti i biološke aspekte, ali i kulturno-povijesne radionice. Potrebno je organizirati radionice na temu programa UNESCO-vih ciljeva, kao i zajedničko obilježavanje važnih datuma za geoparkove kao što su Međunarodni dan georaznolikosti, Dan planeta Zemlje, Međunarodni dan planina i dr. Nužno je uspostaviti suradnju s osnovnim, srednjim školama i sveučilištima u provođenju terenske nastave; promovirati Geopark na specijaliziranim sajmovima i skupovima; konstantno raditi na novim i zanimljivim promidžbenim materijalima te znakovima interpretacije na lokalitetima. Upravljanje UNESCO-ovim geoparkom vrlo je složen proces te planiranjem trebaju biti obuhvaćena sva ključna pitanja u definiranju ciljeva.
Također, iznimno je važna suradnja s drugim geoparkovima i prijava na programe kao što je GEOfood. Kako bi neki postojeći UNESCO-ov geopark dobio oznaku GEOfood, mora zadovoljiti stroge kriterije koji su navedeni u posebnom pravilniku. Ovu oznaku mogu rabiti samo tvrtke koje mogu dokazati primjenu ekoloških standarda i održive poljoprivredne prakse koje su neinvazivne s kemijskog i farmaceutskog gledišta te koriste lokalnu hranu i sirovine. Nositelji ove oznake mogu biti restorani, poljoprivredni proizvođači i ugostitelji. Na internetskim stranicama, u tiskanim medijima i na manifestacijama, GEOfood promovira lokalne proizvođače i restorane na međunarodnoj razini, reklamirajući geopark i njegove stanovnike širom svijeta.
Svaka destinacija koja na svom području ima neki UNESCO-ov lokalitet i ako u promociji destinacije naglasi tu vrijednost, povećavaju svoju vidljivost na turističkoj karti svijeta i snaži svoju konkurentsku poziciju. I sam UNESCO na svojim mrežnim stranicama, biltenima, časopisima, brošurama i kongresima aktivno sudjeluje u promociji svojih geoparkova.
Važno je napomenuti činjenicu da sam status UNESCO-ovog geoparka ne znači i veći stupanj zaštite nekog prostora. Nacionalna zakonodavstva su iznad ove oznake. Sva zaštićena područja po nekoj osnovi ostaju nepromijenjenog stupnja zaštite, a ustanove koje gospodare tim prostorom ostaju iste. UNESCO-ov geopark je isključivo oznaka kojom jedna takva poznata globalna organizacija jamči da je riječ o globalno zanimljivom geološkom području.
Očekivanje javnosti od ove inicijative iznimno je veliko, što je najbolje potvrdilo i jedno istraživanje za potrebe diplomskog rada u kojem čak 93% anketiranih smatra da će UNESCO-ov Geopark Biokovo-Imotska jezera imati značajne koristi za razvoj turizma, poljoprivrede i gospodarstva. Velika očekivanja dionika i javnosti sigurno stavlja određeni teret na sve odgovorne u procesu prijave. No, konačni je cilj jasan i vrijedan truda – status UNESCO-ova geoparka.
Tekst: Luka Kolovrat
Foto: Luka Kolovrat, Boško Ćosić, Hrvoje Jurić, arhiva Geoparka Biokovo-Imotska jezera i Turističke zajednice Imota (gp-biokovoimotski.com i visitimota.com)