TVRĐAVA BADNJEVICE – SREDNJOVJEKVNI PROLOŽAC

Kanjon Badnjevice nalazi se u središnjem dijelu Općine Proložac, između Prološca i Ričica. Radi se o dubokom i uskom prirodnom prolazu koji je nastao tisućljetnim djelovanjem bujice Suvaje.

U njegovom južnom dijelu na zapadnoj strani kanjona nalaze se srednjovjekovna tvrđava Badnjevice te gradina Kokića glavica s ostacima prapovijesnog i kasnoantičkog utvrđenog naselja.

 Srednjovjekovna tvrđava nastala je najvjerojatnije tijekom 14. i 15. stoljeća a bila je u upotrebi do kraja 17. i početka 18. stoljeća kada prestaje osmanska vlast na ovim prostorima. Badnjevice su definitivno jedna od najimpresivnijih srednjovjekovnih utvrda u Dalmaciji.

Tvrđava je nastala na više razina u teško pristupačnom kanjonu Suvaje. Donji dio se sastoji od tri dijela međusobno razdvojena bedemima od kojih se ističe onaj središnji s ostacima visoko postavljenog ulaza i zazidanog kruništa.

Visoko iznad tvrđave, na rubu kamenite visoravni, smještena je samostalna trokatna kula nepravilnog pravokutnog tlocrta. Visinska razlika između prvog bedema i vrha kula je preko 100 metara.

Po karakteristikama gradnje kula je tipična srednjovjekovna građevina sagrađena na stijeni odvojenoj od ruba kanjona. S nje se nadzire široki prostor u svim smjerovima oko kanjona Badnjevice.

Prvi spomen Prološca (a pri tom se misli na ovu tvrđavu kao sjedište šireg područja) zabilježen je 1444. godine u povelji kojom aragonski kralj Alfons V., hercegu Stipanu Vukčiću Kosači potvrđuje neke već prije stečene posjede. Iz nešto kasnije povelje Fridrika III. također Stjepanu Kosači (1448. godine) doznajemo da je utvrda Proložac (…castrum Prolesetza…) postojala već 30-ak godina ranije u vrijeme njegovog strica velikog vojvode bosanskog, Sandalja Hranića.

Do sada su na tvrđavi napravljena konzervatorska istraživanja te manja arheološka istraživanja. Međutim, izrada zahtjevnog snimka postojećeg stanja te projekta sanacije ukazalo su na izuzetno teško statičko stanje najvećeg dijela tvrđave (urušeni zidovi, široke pukotine na kuli, erozija tla, urušavanje stijena kanjona).

S obzirom na sve, u budućnosti se prvo namjeravaju riješiti složeni statički i građevinski problemi koji su preduvjet za sve druge radove na Badnjevicama, u prvom redu one arheološke!

Tekst: Ivan Alduk

Foto: Luka Kolovrat